beli lukbiberbosiljakcrni lukkačkavaljkaripileće belo mesošampinjoni

Španska piletina

Glavna jela

Potreban materijal:

2 glavice crnog luka
2-3 čena belog luka
6 kašika ulja
100gr rendanog kačkavalja
600g šnicli od pilećeg belog mesa
400gr šampinjona
malo bibera i soli, kašičica karija, kašičica seckanog suvog bosiljka

Za bešamel:

1/2L mleka
kašika maslaca
3 kašika brašna
so, biber

oko 100gr kačkavalja

Priprema:

Crni luk iseći sasvim sitno na režnjeve, beli luk sasvim sitno ili izgnječiti. Šampinjone iseći na listiće. Sipati 4 kašike ulja i na njemu staklasto propržiti crni i beli luk. Dodati isečene šampinjone, promešati i sve zajedno dinstati na tihoj vatri. Pred kraj začiniti solju, biberom, bosiljkom i karijem. U drugom tiganju na 2 kašike ulja sa obe strane ispržiti šnicle od belog mesa koje predhodno natrljate solju i biberom. Za bešamel sos otopiti maslac u šerpi, dodati brašno, promešati brzo, pa nalivati mlekom, začiniti i kuvati dok se ne napravi krem. Rernu zagrejati na 200C. U podmazan pleh ređati šnicle, preko njih sipati izdinstanu masu od šampinjona, pa preliti sa bešamel sosom. Staviti u rernu i peći oko 15-20 minuta. Na kraju posuti krupnije rendanim kačkavaljem i ostaviti još nekih 2-3 minuta u isključenoj rerni, tek toliko da se kačkavalj lepo otopi.

ČUDESNE MOĆI ČUVARKUĆE: Neuništivu energiju prenesite i na kuću i domaćinstvo – RECEPTI

09

Latinski naziv za ovu biljku je “uvijek živuća” što znači da je neuništiva bez obzira na uslove kojima je okružena. Gdje raste čuvarkuća i razmnožava se tu svoju “uvijek živuću” i neuništivu energiju prenosi i na kuću i domaćinstvo.

Grci i Rimljani su sadili čuvarkuću pored drugih biljaka da ih zaštite od gusjenica, raznih insekata i štetočina, a Karlo Veliki (a kasnije i njegov sin Ljudevit Pobožni) su naredili svojim podanicima da između 72 biljke koje su obavezni da sade na njivama i vrtovima bude i čuvarkuća.

‘ŽELIM SVIMA DATI RECEPT!': Petrolejom izlečio najsmrtonosniji oblik tumora na mozgu

Čuvarkuća je višegodišnja biljka, visoka 10– 60 cm. Ima debele sočne listove složene u rozetu. Zalijeva se veoma malo, kao kaktus. Ako je čuvarkuća zasađena u dvorištu nije ju potrebno zalijevati.Cvjeta od mjeseca srpnja do listopada i u tom periodu se mogu skupljati njeni listovi za čajeve i druge ljekovite preparate.

Svježe iscijeđeni ljekoviti sok od čuvarkuće: Ovaj sok liječi opekotine, ujed insekata, kurje oči i bradavice, pjege i fleke od sunca, herpes te ispucanu kožu. Sok pomaže i kod upale zubnog mesa, upale uha i grla.

ČAJ OD ČUVARKUĆE

Čaj od čuvarkuće pospješuje izlučivanje mokraće, pomaže kod obilne i bolne menstruacije i dizenterije.

Sastojci za pripremu čaja:

2 žličice usitnjenih listova čuvarkuće 1 čaša vrele vode

Priprema čaja:

Listove preliti sa vrelom vodom, ostaviti da odstoji 2 sata, procijediti i piti 1/4 čaše, 4 puta na dan prije jela.

MED I ČUVARKUĆA KAO PRIRODNI LIJEK

Potrebno vam je:

500 grama domaćeg meda 300 grama listova čuvarkuće

Priprema lijeka:

Čuvarkuća se samelje i pomiješa sa medom. Ostaviti da odstoji nekoliko dana.

Konzumira se žličica smjese na prazan stomak i nakon toga se ne jede ništa 2 sata. Zimi zbog smanjene fizičke aktivnosti dolazi do povećanog zadržavanja štetnih materija u organizmu. Smjesa od čuvarkuće i meda ubrzava metabolizam i čisti tijelo od toksina. Također se koristi i kod srčanih mana po preporuci ruskih ljekara. Dokazano je da uspješno liječi miome na maternici i ciste na jajnicima.

MAST OD ČUVARKUĆE

Potrebno vam je:

1 šaka sitno isjeckanih listova čuvarkuće 200 grama masti

Mast se opere u 9 voda. U jednoj šerpici se pomiješaju svi sastojci. Na laganoj temperaturi se mast otopi, bez kuhanja, čim se otopi skloni se sa vatre i ostavi 12 sati da odstoji. Poslije toga se mast ponovo lagano zagrije da postane tečna, procijedi se i pretoči u teglicu. Čuvati u frižideru.

Mast od čuvarkuće je ljekovita za:

Rane koje su nastale od udarca i prignječenja, zagnojene rane koje neće dugo da zarastu, otoke i protiv sunčevih pjega i fleka na koži, ubode insekata i fistule.

 Tags:brašnojajakečapmlekooriganosiršunkasusamsveži kvasac

Pizza kifle

Testo

Potreban materijal:

500ml mleka
40g svežeg kvasca
kašičica soli
kašičica šećera
800g brašna
100ml ulja
2 jaja + 1 za premazivanje
susam

potrebno je još

oko 150g šunke ili pilećeg parizera
oko 150g tvrđeg domaćeg sira ili kačkavalja
oko 50g mariniranih šampinjona
origano
kečap

Priprema:

U toplo mleko razmutiti kvasac sa šećerom, pa ostaviti na toplom da se kvasac aktivira i naraste. Prosejati brašno i dodati so, ulje, jaja i nadošli kvasac. Mikserom, nastavcima za testo zamesiti. Testo bude blago lepljivo, da vas ne čudi. Zamešeno testo ostaviti na toplom da naraste i udvostruči masu, nekih 45 minuta. Nadošlo testo izručiti na radni sto posut brašnom, pa rukama kidati komade i oklagijom rastanjiti svaki komad u krug. Za veće kiflice to bude otprilike veličina tanjira, a mogu se rastanjivati i manji krugovi, po želji.

Na rastanjeno testo staviti malo kečapa, rendanog sira, rendane šunke ili parizera, par šampinjona i origano. Krajeve malo saviti ka unutra, a zatim uviti kiflice kao palačinku i ređati u pleh obložen papirom za pečenje. Ponavljati postupak dok se sav materijal ne utroši. Pre pečenja kiflice premazati umućenim jajetom, sa dodatkom malo mleka i posuti susamom. Peći u rerni zagrejanoj na 200C nekih 30 minuta, dok lepo ne porumeni.